Skidanjem žbuke s vanjskih zidova crkve sv. Barbare počela je 1930. godine akcija zaštite povijesnih građevina u starom Šibeniku od "modernizacije starodrevnog koje su nam stvorili naši dični predci".
Šibenčani su prije 80 godina s odobravanjem i oduševljenjem "odobrili i pozdravili" skidanje "modernog vanjskog ruha" s crkve sv. Barbare i povratak "tog dragocjenog spomenika naše posvećene drevnosti njegovoj originalnoj ljepoti". Šibenska općinska uprava 1930. godine donijela je opsešan plan uklanjanja žbuke sa svih zgrada u povijesnoj jezgri Šibenika kako bi on "zasjao u svojoj izvornoj kamenoj ljepoti".
Krajnje ja vrijeme, rečeno je u obrazloženju te odluke, da se ukloni sva ta žbuka koju je nanijela moda koja se pojavila prije pedeset godina i nagrdila tolike gradske monumente, a sve iz krivog shvaćanja da ih treba modernizirati umjesto da budu i ostanu u stilu drevnosti što je obilježje čitavog našeg grada.
Odluka donijeta prije 80 godina do danas nije opozvana, ali je zaboravljena, a ni pouka nije bila duga vijeka pa stari Šibenik danas doživljava nove modernizacije.
Crkva sv. Barbare izgrađena je u prvoj polovici 15.stoljeća. Gradnju je započeo šibenski plemić Radoslav Mihetić, a nakon njegove smrti nastavio i dovršio njegov sin Ambroz. Na crkvi je radio i talijanski umjetnik Bonino da Milano kojem se pripisuje sjeverni portal katedrale sv. Jakova. Bonino se smatra se autorom lika Sv. Nikole u gotičkoj niši iznad glavnih vrata crkve Sv. Barbare. Na istom pročelju nalazi se jedna od najvećih šibenskih turističkih atrakcija - sat s dvostrukom oznakom brojeva koji u jednom krugu ima dvanaest, a u drugom dvadeset i četiri sata. Zvonik "na preslicu" dozidan 1775. godine djelo je domaćeg majstora Jeronima Matulovića.
U crkvi sv. Barbare smješten je muzej crkvene umjetnosti u kojem su izložene slike, skulpture i djela primijenjene umjetnosti od 14. do 18. stoljeća. Posebne pozornosti vrijedni su poliptih "Bogorodice s Djetetom" Blaža Jurjeva Trogiranina iz 15. stoljeća, triptih "Sv. Barbara sa sv. Nikolom i sv. Grgurom" iz 16. stoljeća i poliptih "Bogorodica sa svecima" iz 15. stoljeća šibenskog majstora Nikole Vladanova, a vrlo su vrijedna kiparska djela iz 15. stoljeća, "Sv. Petar" i "Sv. Jakov" s bočnoga, sjevernog portala šibenske katedrale, jedno od najboljih djela Jurja Dalmatinca, i "Sv. Ivan" majstora Jurja Petrovića. U posebnoj vitrini čuva se evanđelistar iz 11. st. Od drugih izložaka valja izdvojiti zlatarska djela majstora Horacija Fortezze iz 16. stoljeća. Sva izložena djela potječu iz crkava s područja uže gradske jezgre i čine najvrednije umjetnine grada Šibenika.
