Tradicionalni šibenski vjernički običaj Proslave, osam dana prije Božića, bit će obillježen i večeras. Najprije će u šibensku katedralu stići Betlehemsko svjetlo i svi koji to žele mogu ga odnijeti u svoje domove ,a obilježavanje ovog običaja nastavlja se u krugu obitelji do oko ponoći kada će zazvoniti sva šibenska zvona - preko 50 zvona sa svih šibenskih zvonika, a njih dvadesetak će se oglasiti svečano točno u ponoć kada se, uz pjesmu „U se vrime godišta“ naviještava skorašnji dolazak Božića. Svjetlo će ove godine svečano u katedralu prinijeti bratimi bratovštine sv. Jakova.
Šibenska "Proslava" slavi se tradicionalno u osminu pred Božić, 17. prosinca, a običaj potječe iz 17. stoljeća , kada su poganski narodi slavili rađanje mladog sunca, jer je dan postajao duži. U starom Rimu to su bile saturanlije, koje su se priređivale u čast boga Saturna od 17. do 24. prosinca. Saturnalije su s bližega Orijenta preko Rima stigle i na istočne strane Jadrana gdje su se najvidljivije zadržale upravo u Šibeniku. Saturnalije su simbolizirale mir, jednakost, bratstvo i ljubav među ljudima kad se rađalo mlado sunce koje je značilo novi život.
Slavljenje rađanja mladog sunca u masovnom obliku zadržalo se sve do Drugog svjetskog rata. Danas se taj običaj slavi tek u krugu obitelji. Proslava je u Šibeniku dobila vjersko značenje. Toga dana, navečer, u kućama su se obvezno pripremala prigodna jela, sastajali prijatelji, frigale su se fritule, pila rakija, spremala večera, pjevalo do pola noći, a u ponoć bi zvonila sva crkvena zvona, dok bi se narod okupljao na središnjem gradskom trgu Poljani gdje je svirala glazba, igralo se kolo, iz kuće bi se donosilo vino i jelo, a pjesma bi se čula posvuda. Proslava je jedini običaj koji se održao kroz mnoga stoljeća, sve do današnjih dana, iako ne u tako „bučnoj“ formi kao ranije. Danas se obilježava u domovima uz prigodna jela i piće.
izvor: Slobodna Dalmacija-Dalmatinske Riči; „Šibenik, proslava“
foto: arhiva
