Primoštenske čipkarice, pletilje originalne primoštenske čipke koja može stajati „ rame uz rame“ s puno poznatijom paškom čipkom, javno su, na jučer završenom Sajmu agroturizma u Skradinu pokazale svoje radove i demonstrirale vještinu vezenja čipke što je i logičan slijed njihovog rada i nastojanja da se ta čipka promovira. Izazvale su zanimanje brojnih posjetitelja, a neke Splićanke su bile toliko oduševljene da su izrazile spremnost da se i one uključe u radionicu iako im nije baš „s ruke“. „Većina posjetitelja najprije je mislila da je riječ o paškoj čipki, a kada smo im objasnili da je to originalna primoštenska čipka bili su oduševljeni“, kazala nam je Neda Šarić, jedna od čipkarica.
Sve je počelo tečajem tečajem pletenja primoštenske čipke koji je lani inicirao i organizirao etnologa dr.sc. Jadrana Kale, kustos Muzeja Grada Šibenika. Dvadesetak polaznica zdušno su tomu pristupile i u šest mjeseci svladale tu vještinu. Među njima su žene različite dobi iz Primoštena, Brodarice, Šibenika i s Prvića, a vještinu vezenja osebujne primoštenske čipke prenijela im je Rosanda Ilić, najstarija primoštenska čipkarica koja je taj zanat naučila kao mlada djevojka. Neke od novih čipkarica, kada su došle na tečaj, kako su nam kazale, nisu znale ni iglu u ruci držati, a sada uspješno pletu čipku. Osnovali su prošle godine udrugu „Pekljica“ kako bi promovirali tu vještinu, ali i vrijednost primoštenske čipke.
Projekt obnove primoštenske čipke kandidirao je lani Muzej Grada Šibenika na natječaju Ministarstva kulture, a podržala da je Općina Primošten. Zahvaljujući toj inicijativi iz zaborava je otrgnuto umijeće izrade primoštenske čipke koja je slična paškoj, ali ima i svoje posebnosti i sada prerasta u prepoznatljivi autohtoni proizvod koji se može aplicirati i na suvremenu odjeću.
Primoštenska čipka je 2009. godine proglašena nematerijalnim kulturnih dobrom, a bila je uvrštena je u izložbu pod nazivom “Pohvala ruci – čipkarstvo u Hrvatskoj” koja je sredinom rujna 2012. Godine bila postavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
U Primoštenu i Rogoznici pletenje čipke u prošlosti je bio vrlo važan dio kulture i običaja. Čipkarstvom su se bavile samo izabrane žene, a uzorci čipki su se prenosile s baka i majki na kćeri, a čipka se stavljala na odjevne predmete, uglavnom na prednjice košulja.
