Datum objave: 22. Svibanj 2017

NA DANAŠNJI DAN 1942. GODINE: Talijanski fašisti strijeljali su Radu Končara i 25 antifašista

Diana Ferić
Diana Ferić

Talijanski fašisti, nakon zvjerskog mučenja u Splitu, doveli su Radu Končara i 25 antifašista u Šibenik gdje su ih smaknuli na stratištu na Šubićevcu.

U šibenskom zatvoru je do kapitulacije Italije bilo zatvoreno više od 6300 ljudi iz Dalmacije, Fašisti su na smrt osudili 200 osoba od kojih su 43 bile strijeljane na stratištu na Šubićevcu. Na današnji dan 22. svibnja 1942. godine, fašisti su na istom mjestu strijeljali Radu Končara i još 25 antifašista. Bili su to Feđa Borožan, Ignacijo Brajević, Božo Dumanić, Jozo Dumanić, Paško Dumanić, Milivoj Jelaska, Života Katunalić, Dušan Kažimir, Ivo Kovačić, Jozo Kuzmić, Vojko Matošić, Stjepan Polić, Ante Poljičak, Božo Puljas, Nikola Purišić, Ante Radica, Jozo Ružić, Josip Siriščević, Petar Siriščević, Vicko Siriščević, Nikola Trebotić, Ante Vrdoljak, Karlo Vušković, Duje Žegarac i Nikola Žitko.

Osim Rade Končara i njegovih suboraca, talijanski su fašisti na Šubćevcu smaknuli Lazu Kresovića, Stanka Kresovića Stanko Spasin, Stevana Lazunicu, Jovana Mandić, Milana Stevanova, Miloša Matijevića, Mijalicu Jovina, Stevana Mijalića, Luku Miškovića, Antu Belamarića, Matu Bujasa, Dragomira Junakovića, Ivicu Lasića, Antu Šantića Petrov, Blaža Višića i Duška Vrljevića.

Rade Končar je nakon što su Sile osovine 1941. okupirale tadašnju Jugoslaviju bio jedan od glavnih organizatora ustanka i borbe protiv okupatora. Nakon rada na terenu u unutrašnjosti zemlje prebačen je u Split gdje organizira pokret otpora protiv talijanske vojske i osobno sudjelovao u oružanim akcijama.
Talijani su ga ranili i uhvatili 17. studenoga 1941. godine. Bio je zatvoren i zvjerski mučen gotovo sedam mjeseci. Fašistima ništa nije otkrio pa ni vlastiti identitet, ali su fašisti ipak od ustaških vlasti saznali njegovo ime i funkciju. Nakon toga bio je prebačen u šibenski zatvor gdje ga je Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na smrt. Upitan želi li tražiti pomilovanje, odgovorio je:
-Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama.

Rade Končar je zbog hrabrosti i mučeničke smrti još tijekom Drugog svjetskog rata postao jednom od najvećih antifašističkih ikona, a njegovo ime je i danas sinonim herojske borbe za slobodu.

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Šibenika danas će u 11 sati polaganjem vijenaca i buketa ponosa u Spomen parku na Šubićevcu obilježiti 75. godišnjice strijeljanja Rade Končara i antifašista.
 

Iz kategorije: Vijesti