Članovi Planinarsko – pustolovne družine „Stari papršnjaci“ pri HPK „Sveti Mihovil“, Joso Gracin, Ankica Ercegović, Julia Dobronić i Tomislav Pavić ušli su u povijest šibenskog i hrvatskog planinarstva kao sudionici najdužeg šibenskog planinarskog pohoda i prvog hrvatskog planinarskog pohoda inspiriranog književnim djelom.
Inspirirani sadržajem prvog hrvatskog romana kojeg je 1536. godine napisao Petar Zoranić u kojem on, da bi zaboravio na svoje ljubavne jade, odlazi na putovanje hrvatskim planinama, oni su krenuli u pohod dug više od 220 kilometara. Išli su rutom Nin – Knin – Šibenik, povezujući tri hrvatska kraljevska grada i tri hrvatske planine, Velebit, Ličku Plešivicu i Dinaru. Na putu su slijedili staze kojima je u Zoranićevim „Planinama“ išao pastir Zoran, odnosno sam Petar Zoranić.
Riječ je o iznimnom poduhvatu koji nadilazi sam planinarski podvig jer su šibenski planinari svojim pohodom na originalan i inspirativan način ukazali na bogatstvo hrvatske književne i prirodne baštine. Osim toga, Zoranićeve „Planine“ nisu bile samo prvi hrvatski roman, nego i prvo zalaganje za obranu i čuvanje hrvatskog jezika napisano gotovo tri stoljeća prije nego što su o tome počeli govoriti junaci Ilirskog pokreta.
Šibenski planinari na pohodu „Putem Petra Zoranića“ koji je bio naporan i pustolovan nisu bili pustolovi nego misionari i prosvjetitelji. Treba naglasiti da je planinarski pohod inspiriran Zoranićevim „Planinama“ ideja planinara, speleologa i člana HGSS-a Jose Gracina. On o tom pohodu sanja već petnaestak godina i sada ga je konačno ostvario.
Treba reći da je put po hrvatskim planinama Zoranić prevalio za sedam, a šibenski planinari za osam dana, ali treba uzeti u obzir da je on ravne dionice prevaljivao vozeći se zaprežnim kolima, a planinaru su cijeli put prešli pješice.
Fotografije: Josi Gracin
