Dojmljivi zalasci Sunca u kojima je dominirala jarko crvena boja nisu proteklih dana bili samo privilegija morskih pejsaža nego i Zagreba.
Evo objašnjenja zašto je zalazak bio tako spektakularan i u drugim dijelovima Hrvatske. Jedno od njih bilo je da je zrak u Zagrebu ovih zimskih dana zagađen. No, to ne objašnjava zašto je zalazak bio prekrasan i u ruralnim krajevima i na obalama Jadrana. Za cjelovito tumačenje ove zanimljive pojave treba uzeti u obzir više čimbenika.
Zašto su zalasci crveni?
Ako želimo razumjeti što se sve zbivalo s nebom u nedjelju i ponedjeljak, prije svega trebamo ukratko pojasniti zašto je zalazak Sunca uopće crven. Sunčevo svjetlo uobičajeno doživljavamo kao bijelo. No ono se u stvarnosti sastoji se od cijelog niza elektromagnetskih valova različitih valnih duljina. Dio njih je u vidljivom spektru koji se kreće od tzv. toplih boja, crvenih i narančastih koje imaju veću valnu duljinu i manju energiju, do tzv. hladnih boja kao što su plava i ljubičasta koje imaju kraće valne duljine i veću energiju. Infracrveni dio spektra na jednom kraju i ultraljubičasti na drugom, više ne spadaju u vidljivi dio spektra jer ga mi ljudi ne vidimo golim očima. Ljudsko oko uglavnom vidi elektromagnetske valove u rasponu od 380 nm (nanometara, tj. milijarditi dio metra) u plavom dijelu spektra, do 750 nm u crvenom. To je otprilike sto puta tanje od vlasi ljudske kose.
Kako Sunce putuje prema horizontu, boja njegove svjetlosti mijenja se od bijele prema crvenoj. To se događa zato što molekule plinova u atmosferi, kojom dominiraju kisik i dušik, snažnije raspršuju elektromagnetsko zračenje kraćih valnih duljina, dakle u plavom dijelu spektra, a slabije ono duljih valnih duljina, što znači u crvenom dijelu spektra. To raspršenje naziva se Rayleighovim raspršenjem, a ono snažno ovisi o valnoj duljini. Ta snažna ovisnost pojednostavljeno se izražava na sljedeći način (~λ−4) ili (~ 1/λ4) gdje je λ valna duljina. Dakle, raspršenje je obrnuto proporcionalno valnoj duljini na četvrtu potenciju, što znači da će naglo rasti sa smanjenjem valne duljine. Primjerice, za valnu duljinu od 400 nm koja pripada plavom dijelu spektra Rayleighovo raspršenje bit će čak 9,4 puta veće nego za valnu duljinu od 700 nm koja pripada crvenom dijelu spektra.
Zašto je raspršenje malih valnih duljina veće? Pojednostavljeno govoreći, malene čestice, atomi i molekule, manje utječu na valove velikih valnih duljina koji ih lakše bez ometanja obilaze, kao što stijene u moru manje utječu na valove velikih valnih duljina ili zidovi na duboke zvukove u zraku.
Foto: Danijel Ferić
