Prema aktualnom izvješću Hrvatske gospodarske komore kojim upozorava na dramatični nesrazmijer razvijenosti Grada Zagreba pa i jadranskih županija naspram kontinentalnih krajeva,Šibensko-kninska županija ostvaruje solidne rezultate. Izuzme li se Grad zagreb Šibensko-kninska županija prednjači po dinamičnosti rasta BDP-a i rastu prihoda poduzetnika, a zaostaje po ekonomičnosti poslovanja.
Najveći BDP u Hrvatskoj ima Grad Zagreb (125 milijardi kuna), a najmanji Ličko-senjska županija (3,1 milijarde). Lako je izračunati da Zagreb ima 40 puta veći BDP od Like. Najdinamičniji rast BDP-a ostvaren je u tri jadranske županije - Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je pet slavonskih županija zajedno s Ličko-senjskom ostvarilo tek 12,3 posto nacionalnog BDP-a.
Analiza BDP po stanovniku pokazuje da je Grad Zagreb 1,75 puta razvijeniji od prosjeka Hrvatske, dok se najnerazvijenija Virovitičko-podravska županija ima tek 54,2 posto tog prosjeka. Drugim riječima, najrazvijenija je regija bila gospodarski 3,2 puta jača od najnerazvijenije.
U Hrvatskoj su tek tri županije razvijenije od prosjeka Hrvatske. To su Istarska županija, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok se preostalih 17 nalazi ispod tog prosjeka s tim da je čak četiri od pet slavonskih županija ispod 60 posto prosječne razine razvijenosti RH i zauzimaju četiri posljednja mjesta na ljestvici razvijenosti županija.
U Gradu Zagrebu koncentrirano je 33,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, 38,4 posto ukupnog broja zaposlenih i čak 50 posto ostvarenih prihoda, dok su poduzetnici iz Ličko-senjske i Požeško-slavonske županije činili manje od jedan posto ukupnog broja poduzetnika, a njihovi su prihodi činili tek 0,3 posto, odnosno 0,6 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika. Prihodi su najviše rasli u Šibensko-kninskoj županiji, pri čemu su 2019. godine bila čak 21,3 posto veći nego u 2018. godini. Neto dobit je najviše povećana u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji (za čak 75,5 odnosno 65,0 posto), dok je broj zaposlenih kod poduzetnika najviše povećan u Vukovarsko-srijemskoj županiji i to za 12,9 posto. Najveću ekonomičnost poslovanja, koja prikazuje odnos ostvarenih prihoda i rashoda istodobno su imale Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, a najveću vrijednost prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u odnosu na ukupne prihode imale su Varaždinska, Vukovarsko-srijemska te Međimurska županija.
Temeljne su grane gospodarstva u Šibensko-kninskoj županiji prerađivačka industrija, trgovina, turizam i graditeljstvo, koje ostvaruju oko 75 posto ukupnog prihoda, a kao strateška djelatnost gospodarstva županije izdvaja se prerađivačka industrija, koja se uglavnom temelji na preradi metala.
