Datum objave: 27. Svibanj 2021

KONAČNO OTVORENA SPOMEN SOBA IVE BREŠANA / U preuređenom foajeu šibenskog kazališta žive sada duh i djelo Ive Brešana, od njegovog pisaćeg stola i knjiga do šanka

Diana Ferić
Diana Ferić
 Konačno smo dočekali  da se  Šibenik oduži svom velikanu  Ivi Brešanu. Danas je u   preuređenom foajeu  HNK u Šibeniku, na književnikov 85. rođendan, svečano je  otvorena Brešanova spomen-soba i to u nazočnosti predstavnika državne vlasti.  Videolinkom javio se na svečanost otvaranja Vinko Brešan koji zbog operacije nije mogao doći u Šibenik i izrazi svoje zadovoljstvo izgledom i sadržajem Spomen sobe njegova oca na koju čekamo od  Brešanove smrti 2017. godine. Neposredno nakon toga Vinko je ponudio Gradu Šibeniku da ustupi veći dio ostavštine svog oca, a njegova prvotna zamisao je bila da se uredi kutak u šibenskoj Gradskoj knjižnici na što je danas podsjetio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. 
"Ma koji kutak, kazao sam tada Vinku, profesor zaslužuje puno više i kada sam to kazao nisam ni slutio da sa sam sebe uvalio u probleme", kazao je  Burić, aludirajući na to da je rađanje  te sobe bilo mukotrpno jer se krenulo od ambicioznijeg projekta uređenja Brešanovog centra u  bivšoj kazališnoj kavani u kojoj je i on proveo veliki dio svog radnog vijeka, ali to nije ostvareno. 
 
"Ovo je mjesto u kojemu je profesor Brešan vodio sada već antologijske razgovore i okrugle stolove. Jesmo li uspjeli za njegov rođendan, iako prostorno, ukalupiti njegovo djelo? Nismo! To je vrijednost njegovog djela i ovog prostora. Toliko smo prepreka prošli da bi ovo bilo otvoreno, a prije par dana smo došli do zaključka da nam od samog početka Brešan prijeti i da od te naše ideje nema ništa. Građe je toliko da ga nismo uspjeli staviti u okvire ovog prostora. Zbog toga ova soba nikada neće biti dovršena - kazao je ravnatelj šibenskog teatra Jakov Bilić, ali dodao je da će soba uvijek rasti i približavati Brešanovo djelo onome koga je najviše volio, a to je čovjek.
Bilić je kazao kako su spomen sobu napravili zbog onih koji tek dolaze, koji će uživati u svakom slovu kojega je profesor stavio na papir, ali na taj rukopis nikada neće biti stavljena točka.
 
Ulaskom u tu spomen sobu mnoštvo informacija i crtica iz Brešanova profesionalnog i književnog života, a uz knjige koje mogu  uzimati s polica, listati i čitati,tu je i velika Brešanova fotografija. Dio lica prekriven je ladicama s karticama i podacima o njegovim dramama, romanima, pripovijetkama, scenarijima... Ladice se mogu izvlačiti čime se postiže i svojevrsna karikaturalnost Brešanova portreta. Autori su time željeli  istaknuti književnikovu sklonost humoru i ironiji. U posebnom dijelu smješteni su stari Brešanov pisaći stol, lampa i pisaći stroj na kojem je dugo vremena, prije stolnog, a kasnije i prijenosog računala, pisao.
 Možda je na svečanosti otvorenja značaj Brešanovih djela  i njegovog stvaranja  najbolje opisao Zdravko Zima, nekadašnji kazališni kritičar, danas savjetnik za kulturu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je, među ostalim, priznao kako je veliki poštovatelj Brešanova djela.. Poznavao ga je osobno i pisao  je o njegovim knjigama. 
"Govoriti o Brešanu u Šibeniku vrlo je nezahvalno. To je kao da bacam sol u more. Zato ću govoriti iz vlastita rakursa. Bio sam na praizvedbi Hamleta u Mrduši Donjoj 1971. godine, na predstavi koja je imala efekt atomske bombe, koju smo doživjeli kao katarzu...Od tada je bilo 400 verzija Hamleta i preveden je na  brojne jezike.  Postojao je i neformalni klub prijatelja Mrduše gdje smo se natjecali tko će više puta gledati tu predstavu. Predstava je u ITD -u igrala do kraja sezone pa onda  do jesni. O  tome mi je nedavno govorio Vjeran Zuppa, najznačajniji intendant Teatra ITD. Zbog te je predstave bio pozvan tada u Kockicu , u Centralni komitet SK Hrvatske ,a razgovor s Račanom trajao je od devet ujutro do 11 sati navečer, a kasnije je došla i njegova supruga. Morao je abdicirati s te dužnosti jer su tražili da se ta predstava skine s repertoara. U to doba u Zagrebu su gostovala svjetski poznata kazališta, ali ono što se dogodilo s Mrdušom nije se nikada dogodilo ni prije nije poslije toga. Mrduša je imala učinak atomske bombe. katarze, oslobođenja. Nečeg neopisivog.. Jedan moj prijatelj je tada govorio da će propašću komunizma propasti i Ivo Brešan, ali nasreću nije, a zahvaljujući Brešanu i Šibeniku je, uz Zagreb, bio književni centar. Brešan nije bježao od politike i ideologije, ali  njemu je politika bila sredstvo kojim je realizirao svoje dramske projekte", objasnio je Zima. 
 Na svečanost otvaranja javio se vido linkom i Brešanov sin Vinko koji zbog operacije nije mogao doći u Šibenik. Kazao je da je izunimno zadavoljan izgledom i sadržajem te spomen sobe.

"Mom ocu je 27. svibnja, kako je govorio bio najgori datum. Najgora stvar koja mu se dogodila 27. svibnja je, kako je govorio, bilo što se on rodio. Na taj dan mu je umro otac, a na taj dan je pokopao i svoju majku. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Odmah sam kazao kako je šank jako važan, jer Ivo Brešan je dobar dio života provodio za radnim stolom, ali je ogromni dio života provodio i za šankom", kazao je Vinko Brešan.

Pero Mioč, dugogodišnji Brešanov prijatelj, čovhjek koji se zdušno zalgao da se Šibenik na pravi način oduži Brešanu pa i organizirajući Brešanove svibanjske dane, upravo na njegov rođendan  prisjetio se kakav je Brešan bio.

"Pred njim se moglo zanijemiti, ali i raspričati. To je bio on. Prijateljstvo, poštovanje, povjerenje dugo 45 godina. Brojni su se čudili što nas povezuje jer smo dosta različiti. Nazivali smo se pogrdnim imenima, ali kad bi se nazvali pravim imenom, znalo se da je stvar ozbiljna. Najčešće je za mene bio globalist, ja za njega suverenist, " kazao je Mioč.

Na otvorenju Brešanove spomen sobe govorio je i Ivica Poljičak, tajnik u Ministarstvu kulture
Iz kategorije: Vijesti