Brojni vjernici hodočaste danas, na blagdan Velike Gospe ili svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u marijanska svetišta. Na šibenskom području najveće je ono u Vrpolju, ali se procesije i mise održavaju i brojnim crkvama. Ta se svetkovina posebno obilježava i na otoku Žirju, a misu je jutros predvodio fra Nikola Žulj iz Knina, a Gospi na Žirju hodaočastile su obitelji iz Crnice, iz župe u kojoj je prije dolaska na Žirje don Oleg Petrović bio župnik.
Brojni vjernici okupili su se se i sinoć, u subotu 14. kolovoza u biskupijskom marijanskom svetištu u Vrpolju na misi uočnici svetkovine Velike Gospe.
Euharistiju je predvodio generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić uz koncelebraciju župnika u Vrpolju i upravitelja svetišta don Ante Omazića.
Vjernici su se u svetištu počeli okupljati u ranim večernjim satima kako bi pristupili sakramentu pokore i pomirenja. Više od desetak svećenika među kojima je bio i biskup Tomislav Rogić satima su ispovijedali u arkadama svetišta vjernike koji su velikom broju tražili pomirenje s Gospodinom.
Ima nešto tako snažno, duboko, neodoljivo što nas privlači našoj nebeskoj Majci upravo na ovaj dan kada slavimo njezino uznesenje u nebo, poručio je mons. Mlakić u homiliji: „Marijino uznesenje predstavlja najsnažniji milosni Božji zahvat kojim je našu Majku obradio pobjedom nad smrću i nebeskom slavom. Ovaj čin Božje milosti, međutim, nije iznimka koju je Bog udijelio Blaženoj Djevici Mariji , već znak u kojem mi vjernici gledamo i svoju budućnost. Liturgija ovoga blagdana ući nas da je Marija početak i slika konačnog savršenstva Crkve, svakog od nas. Ona je putokaz nade i utjehe nama zemaljskim putnicima. Crkva nas poziva da u njoj te po njezinu primjeru i zagovoru vjerujemo kako i mi možemo prispjeti k nebeskoj slavi uskrsnuća Kristova“, kazao je kako javlja IKA:
Na ovaj dan katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Hodočašća u marijanska svetišta Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta.
