Postavljanjem spomen ploče s njegovim imenom, mještani Žirja konačno su se odužili don Ferdinandu Koledniku za njegov herojski čin kojim je u 2. svjetskom ratu na tom otoku spasio 650 mještana od pogroma, neumitne smrti i istrebljenja. Ploču su, na župnoj crkvi u Selu, otkrili Barbara Riman, predsjednica Saveza Slovenaca u RH i Željko Šižgorić, predsjednik udruge "Ruža Hrvatska", udruga koje su zaslužne za njezini postavljanje, a u ime slovenske vlade bio je prisutan Rudi Merljak, predstojnik Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence u svijetu. Nažalost, nije bio nitko u ime Grada Šibenika i Šibensko - kninske županije.
Misu zadušnicu služio je žirjanski župnih don Oleg Petrović Izaslanik Merljak se zahvalio u ime slovenskog naroda i Vlade Republike Slovenije te naglasio da je to "još jedna važna karika u povijesnom lancu prijateljstva i uzajamnog kulturnog i duhovnog prožimanja Slovenaca i Hrvata". Spomen ploča je postavljena u povodu 40. obljetnicu smrti tog cijenjenog slovenskog svećenika. On je kao žirjanski župnik spriječio Nijemce da u znak odmazde streljaju sve žitelje tog otoka u znak odmazde zbog otpora koji su Nijemcima pružili antifašistički borci. Netom prije kobnih plotuna pre ,pred zapovjednika postrojbe njemačke nacističke vojske koji je donio odluku o strijeljanju izašao je tada don Ferdinand, kleknuo i molio da Žirjani budu pošteđeni. Njegove su molitve i preklinjanja bile blagotvorne - Nijemcu su odustali od masovnog strijeljanja Žirjana. Ta je epizoda iz povijesti Žirja do sada bila skoro pa nepoznata.
Ferdinand Kolednik rođen je 24. svibnja 1907. godine u Mariboru, a umro je 1. rujna 1981. godine u Pogorju na Koroškem. Za svećenika zaredio ga je 25. rujna 1932 . godine šibenski biskup Jeronim Mileta. Službu na Žirju započeo je početkom 1940 . godine, a svećenik i dušobrižnik Žirjanima je bio tijekom tri najteže godine Drugog svjetskog rata. S otoka je odveden u konclogor u Njemačkoj 1943. godine, a nacisti su ga uhitili i deportirali zbog njegovog nevjerojatno hrabrog i velikog djela - spašavanja života 630 Žirjana koje su Nijemci naumili smaknuti. Dogodilo se to 1943. godine nakon kapitulacije fašističke Italije kada su poraženu vojsku Kraljevine Italije zamijenili njemački nacisti. Na Žirju i ostalim naseljenim otocima šibenskog arhipelaga kao i susjednim Kornatima situacija je postala vrlo neizvjesna i pogubna zbog sve veće prisutnosti i sve brojnijih uspješnih akcija antifašističkih boraca i postrojbi koje su djelovale na tom području. Kako su Njemačke postrojbe nastojale svim silama zadržati sva okupirana područja te posebno kontrolu nad otocima koji su postali strateški važni zbog napredovanja savezničke vojske na Apeninskom poluotoku, Nijemcu su 13. listopada 1943. godine izvršili desant na Žirje kako bi prije partizana, zaposjeli jake topničke bitnice te važni sustav veze na njemu. Njemački desant naišao je na neočekivano jak otpor lokalnog stanovništva i antifašističkih boraca. Iznenađeni napadom koji nisu očekivali, a u namjeri da po svaku cijenu ostvare svoje nakane, fašisti se okomljuju na civilno stanovništvo Žirja. Sve koje su zatekli odveli su na trg u Selu s namjerom da ih pobiju. Na trg su Nijemci dotjerali 630 stanovnika Žirja s namjerom da ih sve do posljednjeg pobiju. U tom trenutku iz Župne kuće izlazi don Ferdinand Kolednik, žirjanski župnik i dolazi pred njemačkog zapovjednika, pada na koljena i moli ga da poštedi Žirjane. Njegove su molitve i preklinjanja pokolebale su Nijemce te oni odustaju od odmazde i puštaju Žirjane na slobodu. U tom trenutku Ferdinand Kolednik je spasio 630 života pa i život na Žirju za sva buduća vremena. Jedina žrtva tog strašnog događaja bio je don Ferdinand. Njega Nijemci odvode sa Žirja u Šibenik, a odatle u Njemačku zatočen u koncentracijski logor. Srećom uspio je preživjeti te je oslobođen u svibnju 1945. godine. Don Ferdinand je nakon rata nastavio obnašati svoju službu i danas ga se ubraja među značajne povijesne ličnosti Slovenije koju je zadužio kao prevoditelj i čuvar kulturne baštine i nacionalnog identiteta Slovenije.
