Veliko zanimanje izazvalo je predavanje doktora znanosti Ive Glavaša, dugogodišnjeg konzervatora i znanstvenik „Koliko znamo o povijesti naselja nekadašnjeg teritorija šibenske srednjovjekovne komune?” koje je održao u Multimedijalnoj dvorani Interpretacijskog centra Civitas sacra , u organizaciji Lions kluba Šibenik. Bilo je donacijskoj jer su prisutni ostavljali novčane priloge za pomoć obiteljima žrtava požara u klubu u Kočanima u Makedoniji, a dr.sc. Glavaš je to predavanje posvetio upravo 100-godišnjici prijateljstva Hrvata i Makedonaca. Prikupljeno je 225 eura.
Dr.sc. Ivo Glavaš, dugogodišnji konzervator i znanstvenik, pojasnio je kako i kada su nastajala pojedina naselja na prostoru nekadašnje šibenske srednjovjekovne komune. Na primjerima Tribunja, Vodica, naselja na otoku Prviću, Rasline, Tisnoga i Betine vidjeli smo različite načine nastanka i razvoja šibenskih srednjovjekovnih naselja, bilo da su ona prije 15. stoljeća već postojala, bilo da su nastala u turbulentnim vremenima osmanskih provala u mletačku Dalmaciju.
„Naše spoznaje pomoću kojih rekonstruiramo prošlost šibenskog teritorija uglavnom se temelje na povijesnim, arhivskim izvorima. Najnovijim istraživanjima odbačena su neka dosadašnja shvaćanja starijih povjesničara, a povijest nastanka naselja na šibenskom teritoriju danas je poznatija nego ikad.Recentna istraživanja - najviše povjesničara dr. sc. Kristijana Jurana s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, povijest dijelova srednjovjekovne šibenske komune okreće naglavce. Otkrivamo koje je naselje starije od susjednog, s vremenom razvijenog u veću zajednicu, tko je koga kolonizirao i otkud se popunio dio stanovništva šibenskog Doca - naglašava predavač, no dodaje i to da je zasad još uvijek puno više pitanja nego odgovora. Dosta zabluda u pogledu nastanka pojedinih naselja donio je don Krsto Stošić, premda zaslužni velikan kada je u pitanju šibenska povijest. Njegovi navodi dugo vremena bili su glavni izvor podataka, no pobijaju ih nova istraživanja.
Tome svakako pridonose i neinvazivna, tehnološki napredna arheološka istraživanja koja su na primjer provođena na lokalitetu Sveta Kata u Raslini”, kazao j dr.sc. Glavaš.
Teritorij Šibenika u srednjem vijeku bio je apsolutno najveći ikad uoči Ciparskog rata (1570.-1573.) kada su Osmanlije zauzele gotovo cijeli taj prostor doslovce do šibenskih zidina. Komuna se prostirala od Prosike na sjevernom dijelu obale, do Žitnića u Zagori na sjeveroistoku i rta Planka kod Rogoznice na jugu obalne crte. Ili, da bude jasnije, te se granice gotovo u metar poklapaju s područjem nekadašnje Općine Šibenik uoči Domovinskog rata.
Na predavanju su se čuli i odgovori na pitanja kao što su što je nastalo prije Tribunj ili Vodice, kako je izgledalo naseljavanje Prvića i kako su nastale Prvić Šepurine.
„Župa Tribunj neprijeporno je starija od Vodica koje se emancipiraju tek u drugoj polovici 15. stoljeća. Tribunj nalazimo na popisu župa Ivinj, Oštrica i Jurjevgrad, te je bilo je puno dilema koja su to naselja. I zabluda, a Don Krsto Stošić autor je najveće – da je Jurjevgrad selo koje datira od osnutka Biskupije Šibenik 1298. te navodi kako su iznad Tribunja uočljive ruševine i drugi ostaci naselja. Ne vidi se međutim, ništa. Iznad Tribunja je crkva sv. Nikole s grobljem, a dvojba se proteže i dan danas: Tribunj je isključivo na otoku, a mjesta koja mu pripadaju, prema srednjovjekovnim dokumentima su Sovlja, Mirča i Jurjevgrad. Sovlja i Mirča su jasno definirani, no Jurjevgrad i dalje ostaje nepoznanicom.”, istaknuo je Glavaš.
Posebnu pozornost Glavaš je posvetio povijesnim naseljima na otoku Murteru, osobito Tisnom i Betini koja nastaju na različite načine: Betina kolonizacijom Murterina, a Tisno nakon odlaska stanovnika Oštrice i Ivinja na sigurnije mjesto zbog učestalih osmanskih prijetnji krajem 15. i početkom 16. stoljeća.
