Europska komisija je usvojila prvu samostalnu Europsku strategiju za otoke i Strategiju za obalne zajednice. Ti dokumenti predstavlja prvi koordinirani i sveobuhvatni pristup Europske unije rješavaju specifične, trajne strukturne probleme s kojima se suočava više od 17 milijuna građana na preko 4000 naseljenih otoka u 16 država članica EU-a. Donošenje ovog povijesnog akta predstavlja vrhunac dugogodišnjeg političkog i zakonodavnog procesa u kojem je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula imao središnju i pokretačku ulogu. Ovaj povijesni plan donosi konkretna rješenja i veliku financijsku pomoć i za 50 naseljenih hrvatskih otoka te izravno mijenja njihovu razvojnu poziciju na Jadranu. Usvajanje ove strategije izravan je rezultat kontinuiranog institucionalnog pritiska i zakonodavnih inicijativa koje je zastupnik Picula provodio kroz više parlamentarnih mandata. Proces je započeo još 2015. godine kada je Picula suosnovao Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i obalna područja u Europskom parlamentu radi sustavnog umrežavanja europskih otoka. Uslijedili su proračunski amandmani u razdoblju od 2017. do 2018. godine kojima je osigurao prva dva milijuna eura za pokretanje inicijative Čista energija za EU otoke, što je direktno dovelo do osnivanja Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji kao prvog radnog tijela u povijesti Unije posvećenog isključivo otocima. Prekretnica se dogodila u lipnju 2022. godine kada je Europski parlament usvojio Rezoluciju o otocima EU-a i kohezijskoj politici. Temeljem tog akta, čiji je Picula bio glavni zagovaratelj, od Europske komisije je službeno zatražena izrada Pakta za otoke i integracija otočne klauzule u sve politike Unije. Tijekom izravnih pregovora s europskim povjerenikom za ribarstvo i oceane Costasom Kadisom i predstavnicima Europske mreže malih otoka, Picula je osigurao da strategija bude samostalan dokument te da se prihvati razvojni okvir o naseljivosti koji mjeri kvalitetu života na otocima pomoću specifičnih indikatora. Službenim predstavljanjem dokumenta od strane izvršnog potpredsjednika Europske komisije Raffaelea Fitta i povjerenika Kadisa, ovi dugogodišnji zahtjevi pretočeni su u službenu politiku Europske komisije. Hrvatska će kroz ovaj plan dobiti izravan pristup posebnim fondovima za otoke, a pravila će biti jednostavnija, pa će država i općine lakše i brže financirati otočne poduzetnike i velike projekte. Plan ujedno rješava problem izoliranosti otoka zimi jer će se novcem iz EU-a kupovat novi, ekološki prihvatljivi i brži brodovi, te će se financirati češće brodske linije prema udaljenim otocima poput Visa, Lastova i Korčule izvan ljetne sezone. Otoci na Jadranu postaju i prioritet za prelazak na obnovljive izvore energije, s ciljem da kroz izgradnju lokalnih solarnih i vjetroelektrana sami proizvode svoju struju i ne ovise o kopnu, čime će se izbjeći ljetni nestanci struje. Na prijedlog Tonina Picule, EU uvodi i novi sustav mjerenja kvalitete života na otocima pa će se, umjesto da se gleda samo zarada od turizma, mjeriti hoće li otočani imati liječnika preko cijele godine, brz internet, vrtiće i škole, a tamo gdje to nedostaje, EU će izravno slati novac kako bi mladi ostali živjeti na otocima. Zbog masovnog turizma i skupih nekretnina, domaći ljudi teško dolaze do stana, pa strategija omogućuje općinama da izgrade javne stanove za povoljan najam te daje alate za zaustavljanje divlje gradnje i apartmanizacije. Konačno, zbog sve većih ljetnih suša, strategija osigurava novac za popravak starih vodovoda i gradnju uređaja za preradu morske vode te će se financirati moderni sustavi za zbrinjavanje otpada na samim otocima. Svi službeni dokumenti i zakonodavna podloga ove strategije dostupni su unutar službenih baza podataka i ureda za medije Europske komisije i Europskog parlamenta.