Vijest da Zadar postaje ulazna luka za uvoz kineske robe u Europu te da će Kinezi ulagati u infrastrukturu na zadarskom području pa i u željezničku prugu između Zadra i Knina podsjetila nas je na to da su predstavnici Grada Šibenika, zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta i pročelnik Odjela za gospodarstvo i EU fondove Matija Bumbak 2016. godine tri tjedna boravili u Kini s ciljem da promoviraju Šibenik kao ulaznu luku,a u medijima je taj posjet ostao zabilježen i po tomu što je Mileta uoči odlaska u Kinu obrija bradu.
„Išli smo pokazati da je Šibenik idealna ulazna točka za uvoz kineske robe Europu. Naime, kineski proizvodi imaju velike probleme ulaska na tržište Europske unije, mogla bi ući na način da se proizvodi u Europi, ili barem sastavlja. S tim ciljem smo išli, prezentirajući poslovnu zonu Podi i povezali smo to što se Šibenik nalazi na Jadranskom moru i ima luku, direktnu željeznicu kao jeftinu poveznicu prema srcu Europe. Ustanovili smo da je pet eura po kvadratu u poslovnoj zoni Podi za njih nevjerojatno jeftino, a dobili smo i nekoliko mailova upita detaljnijih informacija za Pode i prije nego što smo stigli u Šibenik“, izjavio je Mileta po povratku u Šibenik. No izgleda da ili nisu bili dovoljno uvjerljivi ili je Zadar ipak Kinezima privlačniji i prihvatljiviji.
Danas Mileta ipak priča malo drukčiju priču u kojoj ne spominje da je prvotna namjera bila nametnuti Šibenik kao luku za uvoz kineskih proizvoda i da nas je Zadar ipak „pregazio“. Na naš upit hoće li i Šibenik, s obzirom na njegove najave od prije dvije godine, njegov posjet Kini i posjet kineskog poslovnog izaslanstva Šibeniku, ako već nije uspio postati ulazna luka kušati barem malo „kineskog investicijskog kolača“ odgovorio nam je.
„Očekujući da će teretna luka Gaženica zbog svoje infrastrukture imati bolju startnu poziciju u širenju kineskog kapitala prema Europi, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i ja smo usmjerili dio naših poslovnih aktivnosti u smjeru informiranja i kineskih dužnosnika i poduzetnika o mogućnostima i logističkoj poziciji Šibenika. Nakon našeg boravka u Kini, gdje smo bili gosti Vlade NR Kine u Šibenik su počeli dolaziti predstavnici velikih kineskih kompanija od kojih je jedna bila zainteresirana za naš projekt izgradnje podzemne garaže na Poljani, no nisu još bili savladali specifičnosti hrvatskog zakonodavstva i procedura kod ovakvih poslova. Isto tako, prije nego li kineski poduzetnici odluče investirati, potrebno je mnogo neformalnih sastanaka i druženja na kojima u svakom pogledu procjenjuju ljude s kojima namjeravaju stupiti u poslovni odnos, a zatim jedinice lokane samouprave iz kojih potiču poduzetnici stupaju u formalne odnose, poput bratimljenja. Vrhunac naših nastojanja je rezultirao s dvije ponude za bratimljenje Krešimirova grada s jednim kineskim milijunskim gradom, odnosno industrijskom pokrajinom. U zadnjih godinu dana imali smo nekoliko službenih poziva u Kinu na sajmove i konferencije, a sve u cilju gore navedenog. Nismo se odazvali pozivima zbog troškovnog aspekta takvih putovanja kojih bi trebalo biti puno, a zasigurno medijima i većini javnosti ne bi bila prihvatljiva“; stoji u njegovom odgovoru.
Podsjećamo da se još od 2015. godine govori o tomu da su Kinezi zainteresirani za šibensku luku. Te godine je za posjeta Dalmaciji kinesko izaslanstvo posjetilo i Šibenik.
Draško Lambaša, tadašnji direktor šibenskog poduzeća Luka kazao je kako su Kinezi zainteresirani iako je Šibeniku nedostatak uski kanal sv. Ante, ali je izrazio i uvjerenje kako prednost može biti dubina gaza u zaljevu, čelni ljudi Šibenika bili su uvjereni da bi presudni faktor mogle biti jeftine parcele u Poduzetničkoj zoni Podi. Pokazalo se da su bili u krivu iako je već tada bilo očito da je Gaženica Kinezima bolja opcija od šibenske luke, ali možda smo mogli i mi ili još uvijek možemo u tomu profitirati u gospodarskom smislu.
