Datum objave: 05. Kolovoz 2020

NOVI POLITIČKI VJETROVI / Ovogodišnja proslava VRO "Oluja" pamtiti će se po novoj, promišljenijoj retorici političkog vrha

Diana Ferić
Diana Ferić
Nova retorika vezana i za VRO Oluja, za ono što se poslije nje događalo, za doživljaj srpskog naroda u Hrvatskoj tih događanja i uopće odnos  Hrvata i Srba u Hrvatskoj te prvi put nazočnost predstavnika srpske manjine na proslavi "Oluje" u Kninu obilježilo je ovogodišnju, 25. obljetnicu te vojno - redarstvene operacije. Bili su to tolerantni, politički promišljeni i jaki govori.
 
 
U svom govoru na kninskom glavnom trgu   premijer Andrej Plenković poručio je  da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.
Plenković je na središnjem obilježavanju 25. obljetnice VRO Oluja u Kninu podsjetio na poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu: “Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi.”
Poručio je da te državničke poruke treba imati na umu u izgradnji uključive i tolerantne Hrvatske okrenute budućnosti. “Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti”, naglasio je.
Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je, nažalost bilo, “jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata”.
 
“Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama”, kazao je.
Plenković je poručio da je danas, 25 godina poslije, vrijeme da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja. Istaknuo je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno.
Dodao je da još uvijek ima poteškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća. “Isto tako znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi”, naglasio je.
 
Važno je, dodao je, da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus svoga naroda već i svršetak rata koji je stvorio uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti. “Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti”, poručio je Plenković.
“Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda”, čime, istaknuo je, “ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji”.
 
Naglasio je da se time pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika “koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina”. “Isto to očekujemo od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata”, poručio je.
Istaknuo je da se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve, zbog čega će se, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastaviti i dalje procesuirati.
“Danas – kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u posljednjih sto godina i s najtežom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata – ponovno moramo učvrstiti nacionalno jedinstvo oko hrvatskih strateških ciljeva”, poručio je premijer.
 
Stoga, dodao je, budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja “i moći ćemo se uspješno nositi s velikim izazovima koji su pred nama”. Plenković je ponovio da je Oluja bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna, a bila je i imperativ za tadašnje hrvatsko vodstvo radi povratka hrvatskih prognanika i ponovnog povezivanja dotad presječene Hrvatske.
Istaknuo je da je Hrvatska s više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjela ogromnu ratnu štetu zbog čega smo izgubili 15 godina razvoja. Naglasio je da je, osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe “i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom”.
Da bi na human i civiliziran način uredili brojna bolna pitanja koja opterećuju naše društvo, Plenković je najavio da će donijeti i poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.
 

Poslije njega govorio je predsjednik RH Zoran Milanović koji je očito i sam evoluirao u odnosu na prijašnje izjave da je Hrvatska "slučajna država" jer je odao priznanje prvom hrvatskom i, kako je naglasio ratnom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, i njegovim suradnicima za organizaciju obrane Hrvatske, ali je govorio i o greškama.

 
"U pobjedi smo trebali biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, ali nikad nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Bilo je grešaka i zločina i to zločina koji su nas kasnije koštali. Sve te priče o zajedničkom zločinačkom pothvatu, koje ne trpe racionalnu analizu, sve je to posljedica grešaka koje smo napravili činjenjem i nečinjenjem u prvih par mjeseci nakon pobjede. To nam je velika lekcija. Hrvatska država je kasnije ispravila tu grešku. I zato posebno cijenim dolazak Borisa Miloševića ovdje na proslavu, pridružiti se Hrvatima, to je arhitektura srca i to nije mala stvar. Dolazim do hrvatsko-srpskih odnosa. Ti odnosi su stotinama godina bili komplicirani. Bila je Jugoslavija koja nikad neće biti. Mi smo tu, postoji naša dobra vjera i dobra volja, želimo surađivati i raditi, želimo poslovati. Želimo znati da će sudovi i u Srbiji i u Hrvatskoj biti nepristrani, jer odnosi ta dva naroda su važni. Kad se međusobno prepucavamo, drugi nas uopće ne primjećuju. Ti odnosi moraju biti bolji, a ja ću kao hrvatski predsjednik dati sve što mogu dati da to bude bolje. Na drugoj strani je da to isto pokuša. I predsjednik vlade i sabora slično razmišljaju. Živjela hrvatska pobjeda, kao sunce visoka", rekao je Zoran Milanović. 
 

 
Na početku svog govora Milanović je kazao:
 

"Čast mi je govoriti na 25. obljetnici oslobođenja Hrvatske. To je jako dugo razdoblje u životu jednog čovjeka. U 25 godina odnosi u svijetu se mijenjaju, a mi smo u tih 25 godina odmakli daleko. Više nismo isto društvo kao tada. O tome dobro govori i govor predsjednika vlade, nadam se da će se on pretočiti u stvarnost, da ćemo postati građansko i etičko društvo. 25 godina je voda duboka i vrijeme je da se u njoj ogledamo. Ne moramo nužno o zajedništvu, jer ono u demokraciji nije uvijek moguće, ali bitno je da smo zajedno. Bitno je da se razgovara, bitno je da se probleme otvara. Neću ponavljati ono što je već rečeno u ranijim govorima, jer sve što je rečeno je dobro. Govorit ću o dvije stvari: O etapama našeg puta do pobjede i o nečemu što je ovdje uvijek bio veliki teret, a to su odnosi Hrvata i Srba. .Jedan veliki državnik je prije puno godina opisao put svoje države do pobjede: 'U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja'. Kako univerzalno i kako primjenjivo na naš put. Nama je rat nametnut, napali smo nas oružjem kojeg smo i mi i Slovenci plaćali, bili smo suočeni sa situacijom na koju se nitko nije spremao. Oni momci kojima sam jučer podijelio odlikovanja došli su s namjerom da pomognu svojoj državi, oni nisu znali što ih čeka. Rat se dogodio u treptaju oka. Jako je teško bilo, to govorim kao čovjek u godinama, znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije, reakcije međunarodne zajednice i graditi Hrvatsku vojsku. Predvodio ga je prvi hrvatski predsjednik i još važnije, ratni predsjednik Franjo Tuđman. Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna, ona je plan rada, planiranja, inteligencije stotine tisuća ljude. Svi mi koji u tome nismo sudjelovali smo dužni biti zahvalni. Prevagu čini malo dobrih i malo hrabrih ljudi. Drugi gledaju i ubiru plodove tuđeg rata".

 
 
Prvi je na svečanosti obilježavanja 25. obljetnice VRO "Oluja" u ime svih braniteljskim udruga govorio umirovljeni general  Ante Gotovina" koji je, uz ostalo, istaknuo:
"Ono, za naš narod sudbonosno vrijeme, zauvijek nas je povezalo. Pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana, Gojka Šuška, svih načelnika glavna stožera, od Bobetka preko Tusa do Červenka, u posebno nepovoljnim okolnostima gradili smo Hrvatsku vojsku sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavke za mir. Žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje u kolektivnoj su svijetu našeg naroda. S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja. S dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji poginulih. Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti, jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom raditi danas za bolje sutra u novom poglavlju. Ovih 25 godina života u miru i sigurnosti Hrvatska se gradi i razvija u modernu hrvatsku demokraciju, državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, oni su ogledalo našeg društva. Oni uživaju u jednakosti i slobodi, imaju jednaka prava i jednaka obaveze. Ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena u kojem živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz božju pomoć".
Iz kategorije: Vijesti